Kreće najezda stršljenova u BiH

Ubod stršljena za većinu osoba može biti samo neugodnost, ali u nekim slučajevima može biti i poguban.
Na našem području zbog toplog vremena došlo je do pojave stršljenova, koji i nije karakterističan u ovom periodu, pa je time povećan i broj intervencija za uklanjanje ovih insekata, koji znaju biti pogubni za čovjeka.
Vladimir Šušnjar, direktor “Eko-bela”, kaže da su u proteklom periodu imali između 10 i 20 intervencija, koje su uslijedile nakon poziva građana, pišu Nezavisne novine.
“Zbog povišenih temperatura, puno cvata na voćkama i drugim biljkama kojima se stršljenovi hrane, te ako nam je medonosna godina, onda imamo i povećan broj stršljenova, ali i ostalih insekata”, rekao je Šušnjar.
Kaže da se oni pojavljuju na raznim mjestima te da ih ima i u gradu i prigradskim naseljima.
“Posebno ih ima u dvorištima i okućnicama, u naseljima koja imaju male voćnjake i slično. Oni se pojavljuju u gradu i na mjestima gdje se ne vrši pravilna dispozicija otpadnih materija, te su često pristuni na mjestima gdje ima dosta bačenih limenki od pića u kojima ima šećera”, kaže Šušnjar.

Naglasio je da ubod stršljena može da bude izuzetno opasan, pa ponekad i smrtonosan, posebno ako se desi u predjelu glava i vrata, te zbog toga savjetuje građanima da se u tom slučaju jave u Hitnu pomoć.
Šušnjar je građanima preporučio da ne rješavaju sami probleme so ovim opasnim insektima.
“Građani svašta rade, pale brenerom, tjeraju ih motkom, rade sve ono što ne bi smjeli i ne treba ih uklanjati u sopstvenoj režiji. Treba pozvati obučena lica da ih otklone, mogu nas pozvati, to je u svakom slučaju posao za profesionalce koji imaju opremu i koji su obučeni za taj posao da bi ga znali uraditi kako treba”, ističe Šušnjar.
Dodao je da je skorašnja temperatura bila oko 20 stepeni i da će ove godine biti problema ne samo sa stršljenovima, nego i muvama i komarcima.
Goran Zeljković, direktor Pčelarske poljoprivredne zadruge “Matica” iz Banjaluke, kaže da je primijetio da su se pojavili stršljenovi, ali da nije alarmantno.
“Oni se pojavljuju ispod krovova, posebno napuštenih, gdje ih niko ne dira, a građani se mogu zaštititi određenim sprejevima ili da se obrate preduzećima koja se bave njihovim otklanjanjem”, rekao je Zeljković.
Kosana Stanetić, načelnica Službe porodične medinice u banjalučkom Domu zdravlja, kaže da se u ambulante ove službe još ne javljaju pacijenti zbog ujeda stršljenova i drugih insekata.

“Ljeto je period kada su ti insekti najaktivniji”, rekla je Stanetićeva.
Ona kaže da ubod stršljena za većinu osoba može biti samo neugodnost, ali u nekim slučajevima može biti i poguban.
“Ukoliko je žaoka ostala u koži, preporučuje se da se pokuša izvaditi, najbolje nožem. Ne preporučuje se da se žaoka vadi pincetom, jer se na taj način otrov može dodatno utisnuti u tijelo”, savjetuje Stanetićeva.

Nezavisne